Đurđevdan (Ederlezi)

djurdjevdan
Đurđevdan ili na romskom Ederlezi se, kako se navodi, smatra danom proljeća i ljeta, danom kada se slavi život i priroda. Ovim povodom donosi se izvorska voda u koju se potapaju jaja, cvijeće, grančice mlade vrbe koje služe za jutarnje kupanje i umivanje.
Vjeruje se da se ovim činom odbacuju negativnosti koje su se desile u protekloj godini.
Ederlezi je najveći romski blagdan kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja.
Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.
Na taj dan Romi se osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom.
Obično na ovaj dan se jede janje, koje se tradicionalno zorom zakolje te se njegovom krvlju obilježavaju čela djece u obliku točkice. Pletu se vjenčići od raznog cvijeća kojima se ukrašava kuća, a sve to uz neizostavnu glazbu i igru. Svaki dio ceremonije tog dana ima svoj smisao: cvijet je za zdravlje, da bude zdrav čovjek.
Djevojke ga stavljaju na glavu da bi bile ljepše, također je običaj kupati se u cvijeću i grančicama kopriva da bi tokom cijele godine bili zdravi.”
I tako veselo u naredna 3 dana i do sljedećeg Đurđevdana.